Prozirni solarni paneli: prozori koji proizvode struju

August 2, 2026

Zamislite prozor kroz koji i dalje jasno vidite ulicu, nebo i drveće, ali koji istovremeno proizvodi električnu energiju. Ovo više nije znanstvena fantastika, već tehnologija koja već postoji i polako ulazi u primjenu na zgradama u Americi.

Tko stoji iza ove tehnologije

Richard Lunt, profesor na Michigan State University, sa svojim je timom razvio takozvani prozirni luminescentni solarni koncentrator. Umjesto da hvata vidljivu svjetlost kao klasični solarni paneli (zbog čega bi staklo postalo tamno i neprozirno), ovaj materijal hvata isključivo nevidljive valne duljine - ultraljubičasto i blisko infracrveno zračenje. Ta uhvaćena energija se zatim usmjerava prema sitnim solarnim ćelijama smještenim na rubovima stakla, dok pogled kroz prozor ostaje potpuno čist.

Lunt je tehnologiju već komercijalizirao kroz tvrtku Ubiquitous Energy, čiji je i suosnivač. Tvrtka je licencirala cijeli portfelj njegovih patenata i radi na komercijalizaciji diljem svijeta.

Prva instalacija na svijetu

U kolovozu 2021. godine, na zgradi Biomedical and Physical Sciences Building na MSU kampusu postavljeno je 100 četvornih stopa prozirnog solarnog stakla iznad glavnog ulaza. Ta količina stakla proizvodi dovoljno struje za napajanje osvjetljenja u atriju zgrade. Bila je to prva instalacija ove tehnologije na svijetu izvan same tvrtke Ubiquitous Energy, i prva na bilo kojem sveučilištu.

Za ovaj rad, Lunt je 2022. godine dobio nagradu MSU Innovation Centera za postignuće u transferu tehnologije, kao priznanje za put od laboratorijskog istraživanja do komercijalnog proizvoda.

Koliko je ovo zapravo učinkovito

Ovdje treba biti realan. Trenutna učinkovitost prozirnih solarnih panela je iznad 5 posto, dok se klasični krovni paneli kreću između 15 i 18 posto. Ipak, ono što ovu tehnologiju čini zanimljivom nije učinkovitost po četvornom metru, već ogromna površina koja je dostupna, a danas se uopće ne koristi. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature Energy, samo u Sjedinjenim Državama postoji između 5 i 7 milijardi četvornih metara staklenih površina. Kada bi se sve to iskoristilo, prozirna solarna tehnologija bi teoretski mogla pokriti oko 40 posto ukupne potražnje za električnom energijom u SAD-u, što je približno isti potencijal kao i klasični krovni paneli.

Što bi ovo moglo značiti za Hrvatsku

Hrvatska je u 2025. godini prvi put premašila potrošnju od 19 TWh električne energije godišnje, pri čemu je oko 16 posto potrošnje pokriveno uvozom struje, najviše iz Mađarske i Bosne i Hercegovine. Realno gledano, kod nas nema toliko staklenih fasada kao u američkim gradovima, pa bi trenutni doprinos ovakve tehnologije bio skroman kada bi se odmah primijenila.

Ipak, vrijednost nije u tome da prozirni paneli zamijene postojeće elektrane, već u tome gdje bi mogli biti korišteni:

Poslovne zgrade i trgovački centri s velikim staklenim površinama koje danas ne proizvode nikakvu energiju
Nove stambene zgrade gdje bi se ova tehnologija ugrađivala već u fazi projektiranja
Rasterećenje mreže ljeti, kada je potrošnja najveća zbog klimatizacije i turističke sezone, a upravo tada sunce najviše sija

Za sada je ovo tehnologija koju treba pratiti, ne čekati. Klasični solarni paneli - na krovu, na fasadi ili kao samostalna elektrana - danas već donose realnu i mjerljivu uštedu, dok prozirni paneli tek sazrijevaju za širu komercijalnu primjenu.

Zaključak

Prozirna solarna tehnologija pokazuje kamo ide buduća solarna industrija - prema površinama koje danas uopće ne iskorištavamo. Dok čekamo da ova tehnologija postane dostupna i kod nas, najbolja investicija ostaje ono što već radi: kvalitetno projektirana i pravilno ugrađena solarna elektrana, prilagođena vašim potrebama i lokaciji.

Izvori: