Izgradnja solarnih elektrana u Hrvatskoj: troškovi, rokovi i pravni okvir

U Hrvatskoj se posljednjih godina bilježi snažan porast ulaganja u obnovljive izvore energije, posebno u solarnu energiju. Cilj države je smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i povećanje udjela čiste energije u ukupnoj potrošnji.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) planira do 2026. godine izgraditi 90 solarnih elektrana ukupne snage 5,3 MW na krovovima javnih objekata, dok je ukupni kapacitet solarnih instalacija u zemlji već premašio 1 GW u 2025. godini.

Trenutno stanje i potencijal

Solarni sektor u Hrvatskoj bilježi snažan rast:

• Tijekom 2024. godine instalirano je 397 MW novih kapaciteta, čime je ukupna snaga dosegla približno 872 MW, a 2025. godine premašila 1,1 GW.
• Projekti solarnih elektrana sve su češći u turističkim regijama poput Dalmacije i Istre, gdje hoteli i kampovi koriste EU fondove za instalacije obnovljivih izvora energije.
• U Križevcima je pokrenuta prva građanska solarna elektrana u Hrvatskoj, koju su financirali sami građani kroz model kolektivnog ulaganja i ugovore o otkupu energije na 12 godina.

Ovi projekti potvrđuju kako solarna energija postaje ključan segment hrvatske energetske tranzicije.

Troškovi izgradnje solarnih elektrana

Prema podacima portala Solarna Hrvatska, prosječne cijene za kućne solarne elektrane u 2025. godini kreću se ovako:

• 3 kW: oko 3.600 € – 5.000 €
• 4-5 kW: oko 4.800 € – 8.400 €
• 6 kW: oko 7.200 € – 9.600 €
• 10 kW: oko 8.000 € – 16.800 €

Kućne solarne elektrane u Hrvatskoj i dalje su vrlo isplative, osobito zbog nulte stope PDV-a i državnih poticaja za samopotrošnju.
Međutim, s uvođenjem net-billing modela od 2026. godine, očekuje se smanjenje povrata ulaganja za oko 20 %, jer će korisnici plaćati mrežnu naknadu na svu energiju koju povuku iz mreže.

Proces i trajanje izgradnje

Izgradnja solarne elektrane ovisi o veličini i tipu projekta: kućni sustavi obično zahtijevaju 30–60 dana od projektiranja do montaže, dok veće farme mogu potrajati i nekoliko mjeseci.
Prema najnovijem pravilniku, za solarne i agrosolarne elektrane do 10 MW više nisu potrebne klasične građevinske dozvole — dovoljan je glavni projekt i potvrda nadležnog tijela, što znatno ubrzava postupak.

Pravni okvir i poticaji

Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoj učinkovitosti kogeneracije uređuje:

• status povlaštenih proizvođača,
• poticajne mehanizme,
• uvjete za priključenje na mrežu i tržišne modele.

Hrvatska trenutno provodi tranziciju s modela net-metering na net-billing, te potiče osnivanje energetskih zajednica građana.
Također, omogućeno je jednostavnije izdavanje dozvola za projekte do 10 MW te razvoj agrosolarnih sustava — kombinacija poljoprivrede i solarne proizvodnje na istoj površini.

Zaključak

Izgradnja solarnih elektrana u Hrvatskoj postaje sve dostupnija i jednostavnija zahvaljujući državnim poticajima, novim zakonima i pojednostavljenim procedurama.
Iako će novi net-billing model donekle smanjiti isplativost, solarna energija i dalje ostaje jedno od najsigurnijih i dugoročno najpametnijih ulaganja za domaćinstva, poduzetnike i turistički sektor.

Izvori

• PV Magazine – Croatia’s solar capacity reaches 1.1 GW (2025)
• PV Knowhow – Croatia rooftop solar plan by HEP (2024)
• Solarna Hrvatska – Prosječne cijene kućnih solarnih elektrana 2025.
• Bug.hr – Kućne solarne elektrane od 2026. bit će manje isplative
• Bloomberg Adria – Nova pravila za izgradnju solarnih elektrana u Hrvatskoj
• HGK – Vodič razvoja projekata obnovljivih izvora energije (PDF)
• Balkan Green Energy News – Novi zakon o obnovljivim izvorima i prosumerima
• Rescoop.eu – Građanska solarna elektrana u Križevcima
• Agrisolar Europe – Hrvatska prepoznala agrosolare u zakonu o prostornom uređenju