Izgradnja solarnih elektrana u Hrvatskoj: troškovi, rokovi i pravni okvir

October 12, 2025

U Hrvatskoj se posljednjih godina bilježi snažan porast ulaganja u obnovljive izvore energije, posebno u solarnu energiju. Cilj države je smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i povećanje udjela čiste energije u ukupnoj potrošnji.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) planira do 2026. godine izgraditi 90 solarnih elektrana ukupne snage 5,3 MW na krovovima javnih objekata, dok je ukupni kapacitet solarnih instalacija u zemlji već premašio 1 GW u 2025. godini.

Solarna elektrana na zelenoj povrsini. — Solarna elektrana

Trenutno stanje i potencijal

Solarni sektor u Hrvatskoj bilježi snažan rast:

Tijekom 2024. godine instalirano je 397 MW novih kapaciteta, čime je ukupna snaga dosegla približno 872 MW, a 2025. godine premašila 1,1 GW.
Projekti solarnih elektrana sve su češći u turističkim regijama poput Dalmacije i Istre, gdje hoteli i kampovi koriste EU fondove za instalacije obnovljivih izvora energije.
U Križvcima je pokrenuta prva građanska solarna elektrana u Hrvatskoj, koju su financirali sami građani kroz model kolektivnog ulaganja i ugovore o otkupu energije na 12 godina.

Ovi projekti potvrđuju kako solarna energija postaje ključan segment hrvatske energetske tranzicije. Ako razmišljate o vlastitom solarnom projektu, korisno je prvo pročitati je li ugradnja solarnih panela isplativa u Hrvatskoj.

Troškovi izgradnje solarnih elektrana

Prema podacima portala Solarna Hrvatska, prosečne cijene za kućne solarne elektrane u 2025. godini kreću se ovako:

3 kW: oko 3.600 € – 5.000 €
4-5 kW: oko 4.800 € – 8.400 €
6 kW: oko 7.200 € – 9.600 €
10 kW: oko 8.000 € – 16.800 €

Kućne solarne elektrane u Hrvatskoj i dalje su vrlo isplative, osobito zbog nulte stope PDV-a i državnih poticaja za samopotrošnju.
Uvedenim net-billing modelom od 2026. godine, očekuje se promjena računice povrata ulaganja. Sve o novim pravilima pročitajte u članku Solarna energija u Hrvatskoj od 2026: Nova pravila ugradnje.

Proces i trajanje izgradnje

Izgradnja solarne elektrane ovisi o veličini i tipu projekta: kućni sustavi obično zahtijevaju 30–60 dana od projektiranja do montaže, dok veće farme mogu potrajati i nekoliko mjeseci.
Prema najnovijem pravilniku, za solarne i agrosolarne elektrane do 10 MW više nisu potrebne klasične građevinske dozvole — dovoljan je glavni projekt i potvrda nadležnog tijela, što znatno ubrzava postupak. Za više o tome je li potrebna građevinska dozvola za solarne panele u Hrvatskoj.

Pravni okvir i poticaji

Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoj učinkovitosti kogeneracije uređuje:

status povlaštenih proizvođača,
poticajne mehanizme,
uvjete za priključenje na mrežu i tržišne modele.

Hrvatska provodi tranziciju s modela net-metering na net-billing, te potiče osnivanje energetskih zajednica građana. Uz to, FZOEU redovito raspisuje javne pozive za sufinanciranje kućanstava – više o predstojećem pozivu pročitajte u članku FZOEU poticaji 2026: Solarne elektrane, baterije i dizalice topline.

Zaključak

Izgradnja solarnih elektrana u Hrvatskoj postaje sve dostupnija i jednostavnija zahvaljujući državnim poticajima, novim zakonima i pojednostavljenim procedurama.
Solarna energija i dalje ostaje jedno od najsigurnijih i dugoročno najpametnijih ulaganja za domaćinstva, poduzetnike i turistički sektor. Za ponuđače solarnih panela i razumijevanje kako kombinirati solarni sustav s baterijama, pogledajte što su hibridni solarni sustavi.